Big Data: kako smo došli do Velikih podataka i kamo nas oni vode

Kolicina informacija nastala u razmaku od otprilike 1200 godina, od osnivanja Carigrada pa do otkrica Gutenbergova tiskarskoga stroja, udvostrucila se tek nakon 50 godina. Danas postojecu kolicinu informacija udvostrucimo svake 3 godine pa je vec mjerimo u eksabajtima. Tako velike kolicine podataka promijenile su i nacin na koji koristimo, ali i obrađujemo podatke. Sa sigurnoscu možemo reci da smo u tijeku jedne nove velike revolucije koja ima i svoje prigodno ime Big Data – Veliki podatci. Iako su termin osmislili znanstvenici iz podrucja poput astronomije i genomije, Veliki podatci su posvuda. Oni su istovremeno i resurs i alat ciji je glavni zadatak informiranje. Ali, koliko god nam mogu pomoci bolje razumjeti svijet oko nas, ovisno o tome kako se njima upravlja i tko njima upravlja, mogu nas odvesti i u nekome drugome smjeru. Iako nam se brojke koje se vežu uz Velike podatke mogu u ovom trenutku ciniti enormnima, moramo biti svjesni cinjenice da ce kolicina onoga sto možemo prikupiti i obraditi uvijek biti samo djelic informacija koje zaista postoje na svijetu (i oko njega). No, od necega moramo poceti!