Tjelesna aktivnost u zaštiti zdravlja

Aktivno življenje koristi zdravlju u bilo kojoj dobi, ali je posebno važno za zdrav razvoj djece i mladih, te može znacajno promijeniti dobrobit starijih osoba. Nasuprot tome, tjelesna neaktivnost i sjedece ponasanje dva su od vodecih cimbenika rizika za zdravlje. Sest od deset osoba starijih od 15 godina, u Europskoj Uniji se nikad ili rijetko bave sportom. Pretilost ili debljina je jedan od vodecih javnozdravstvenih problema suvremenog drustva. Predviđa se kako ce do 2025. godine pedeset posto svjetske populacije biti pretilo. Uloga redovite tjelesne aktivnosti i vježbanja u regulaciji tjelesne mase, prevenciji i lijecenju debljine dobro je proucena. Redovita tjelesna aktivnost, kao sto je hodanje, vožnja bicikla ili ples ne samo da cini da se osoba osjeca dobro, ona ima znacajne koristi za zdravlje. Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka, pomaže u kontroli tjelesne težine i doprinosi mentalnom zdravlju. Sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti također poboljsava socijalizaciju i mogucnosti za stvaranje prijatelja. Postoji mnogo nacina za povecanje tjelesne aktivnosti, bilo u skoli, na poslu ili u izboru prijevoza u mjestu u kojem se živi. Svjetska Zdravstvena organizacija (SZO) preporucuje 150 minuta tjedno umjereno do jake tjelesne aktivnosti (kod odraslih) i 60 minuta dnevno (kod djece). SZO poziva sve sektore, ukljucujuci zdravstvo, promet, stanovanje i obrazovanje, da međusobno surađuju i da se aktivno ukljuce u rjesavanje ove problematike. Tjelesna aktivnost trebala bi biti dio svakodnevne rutine, cime se omogucuje dulji i zdraviji život.