Climate atlas of Croatia : 1961-1990. : 1971-2000.

Klima je jedna od prirodnih osobitosti neke zemlje. O njoj ovise život i zbivanja u prirodi, a gotovo da nema ljudske djelatnosti koja ne ovisi o vremenu i klimi. Stoga je poznavanje klimatskih osobitosti važno zbog planiranja razvoja i aktivnosti u mnogim drustvenim i gospodarskim djelatnostima. Izrada klimatskog atlasa je prema preporuci Svjetske meteoroloske organizacije obaveza meteoroloske službe svake zemlje. Klimatski atlas izrađuje se za standardna 30-godisnja klimatska razdoblja. Za prethodno klimatsko razdoblje 1931– 1960. podrucje Hrvatske obuhvaceno je u okviru Atlasa klime Jugoslavije iz 1969. godine, a samo manji dio karata objavljen je posebno za Hrvatsku u publikaciji Atlas klime SR Hrvatske iz 1977. godine. Klimatski atlas Hrvatske za razdoblje 1961– 1990. izdaje se u dva dijela. Prvi dio, koji je pred vama, obuhvaca karte prostorne razdiobe klimatskih elemenata, grafikone godisnjih hodova klimatskih elemenata na deset odabranih meteoroloskih postaja te tekstualni dio u kojem su opisane klimatske znacajke i njihovi uzroci. Na kraju se nalaze tablice s prosjecnim 30-godisnjim mjesecnim, sezonskim i godisnjim vrijednostima klimatoloskih elemenata na 20 postaja koje reprezentiraju klimatsku raznolikost Hrvatske. Obzirom na vremensku varijabilnost klimatskih parametara i uoceno zatopljenje u posljednjoj dekadi dvadesetog stoljeca tablicni prikazi prosireni su i na klimatsko razdoblje 1971– 2000. Opce klimatske znacajke opisane su u poglavlju „ Klima Hrvatske“ . Posebno poglavlje posveceno je mreži meteoroloskih postaja u Hrvatskoj te nacinu obrade, kontrole i arhiviranja motrenih meteoroloskih podataka. Slijede detaljniji opisi pojedinih klimatskih elemenata u posebnim poglavljima. Na temelju prostorne razdiobe razlicitih parametara pojedinih klimatskih elemenata te grafikona na kojima su prikazani hodovi, vjerojatnosti, percentili ili procjene ekstrema opisane su klimatske znacajke te uzroci koji do njih dovode, a dana je i usporedba s podacima iz prethodnog klimatskog razdoblja 1931– 1960. te s razdobljem 1971– 2000. Grafikoni su na neki nacin povezani s kartama uz koje se nalaze. Tako je, primjerice, uz kartu srednje temperature zraka za sijecanj na grafikonima uz kartu prikazana procjena apsolutnih minimalnih temperatura zraka, ili godisnji hod susnih razdoblja uz oborinsku kartu za ljeto. Obzirom da je u pripremi i atlas vjetra, poglavlje o vjetru je razmjerno skromno graficki ilustrirano, ali su u tekstualnom dijelu detaljno opisane osobitosti vjetrenog režima. Osobitost ovog atlasa su prilozi koji se rjeđe nalaze u klimatskim atlasima. Tu je poglavlje o vremenskim tipovima, u kojem su tekstualno opisane i kartografski prikazane karakteristicne sinopticke situacije za vremenske tipove koji se pojavljuju u Hrvatskoj, a dana je i njihova statisticka obrada za kontinentalnu Hrvatsku te sjeverni i srednji Jadran. Turistickim djelatnicima može biti korisno poglavlje „ Biometeorologija“ koje sadrži karte kombiniranog biometeoroloskog indeksa kao pokazatelja osjeta ugode za sijecanj, travanj, srpanj i listopad te grafikone s godisnjim hodom osjeta ugode i vjerojatnostima pojavljivanja razlicitih osjeta ugode ujutro, popodne i navecer. Za poljoprivredu može biti korisno poglavlje „ Agrometeorologija“ gdje se mogu naci podaci o temperaturama tla, trajanjima razdoblja s temperaturama zraka i tla iznad određenih pragova te fenofaze odabranih biljaka. U dodatku su prikazane metode koristene za proracune i izradu karata u atlasu. Tu su prikazani rezultati ispitivanja homogenosti srednje godisnje temperature zraka na meteoroloskim postajama koristenim u atlasu. Nacin izrade karata opisan je u dijelu o geostatistickom kartiranju klimatskih varijabli. Na kraju je prikazana i metoda analize ekstremnih vrijednosti koja je koristena za procjenu godisnjih apsolutnih maksimalnih i minimalnih temperatura zraka te maksimalnih dnevnih kolicina oborine. Drugi volumen sadržavat ce tablicne prikaze razlicitih statistickih obrada iz primijenjene klimatologije, koji su rezultat iskustva suradnje meteorologa sa strucnjacima i korisnicima klimatskih podataka iz razlicitih podrucja primjene. Tu ce se uz najcesce statisticke velicine kao sto su srednjaci, standardne devijacije, minimumi i maksimumi naci podaci koji se rjeđe prikazuju u ovakvim publikacijama, kao sto su vjerojatnosti pojavljivanja meteoroloskih parametara po klasama, percentili, zatim povratni periodi za pojavljivanje ekstremnih događaja i brojne druge analize. Klimatski atlas je fundamentalni doprinos poznavanju klime Hrvatske. Izrada klimatskog atlasa je zahtjevan posao i rezultat je visegodisnjeg rada klimatologa DHMZ-a. Njegovom konacnom izgledu i obliku doprinijeli su dizajneri te recenzenti, prevoditelji i lektori svojim primjedbama, sugestijama i prijedlozima. Nadamo se da ce on koristiti strucnjacima iz razlicitih podrucja utjecaja klime u njihovom istraživackom i strucnom radu radi prilagodbe na lokalne klimatske uvjete. Time se smanjuje rizik od meteoroloskih uvjeta, doprinoseci zastiti okolisa te drustvenom i gospodarskom razvoju zemlje.