Trend and variability in discharge and climate variables in the Croatian Lower Drava River basin.

Promjene hidroloskih velicina koje su rezultat promjena klime neposredno utjecu na ljude i ekosustave. U ovom radu ispitane su vremenske promjene godisnjih i polugodisnjih vrijednosti srednje temperature zraka i oborinskih parametara te srednjeg protoka na slivu Drave u Hrvatskoj prema podacima meteoroloskih postaja Varaždin (1949.-2008.) i Osijek (1926.-2004.), te hidroloske postaje Donji Miholjac za koju postoje podaci protoka od 1926. Cilj je ocijeniti njihove trendove i varijacije tijekom 20. i pocetkom 21. stoljeca, u klimi koja na globalnoj i regionalnim skalama pokazuje zatopljenje, dok su oborinski trendovi prostorno manje koherentni i ne pokazuju istosmjerne promjene niti podjednaki intenzitet promjena (IPCC, 2007.). Linearni trendovi srednje godisnje temperature zraka ukazuju na zatopljenje u razdoblju 1949.-2008., statisticki signifikantno prema neparametarskom Mann-Kendallovom testu za trend na 5% razini signifikantnosti na podrucju gornjeg toka za godinu i polugodista (Varaždin) i donjeg toka za godinu (Osijek). Prema Sneyersovom progresivnom testu za trend zatopljenje zapocinje pocetkom druge polovice 1990-ih, a znacajno od pocetka 21. stoljeca. Istovremeno kod kolicina oborine nije prisutna tendencija u istom smjeru i istog intenziteta na gornjem i donjem toku i utvrđeni trendovi nisu statisticki znacajni. Broj oborinskih dana se znacajno smanjuje u hladnom polugodistu od 1980-ih (od 1981. u Osijeku i 1988. u Varaždinu) i uz blago povecanje u toplom polugodistu doprinosi negativnom godisnjem trendu. Smanjenje ucestalosti oborinskih dana popraceno je i smanjenjem njihove varijabilnosti. Srednji godisnji protok kod Donjeg Miholjca pokazuje statisticki znacajan trend smanjenja u oba promatrana razdoblja i rezultat je opadajuceg trenda u oba polugodista za oba razdolja, pri cemu je trend smanjenja srednjih protoka toplog polugodista statisticki znacajan i javlja se od 1997. Analiza trenda uzastopnih 30-godisnjih podrazdoblja, ciji je pocetak pomican za 10 godina, ukazuje na paralelno izmjenjivanje pozitivnih i negativnih trendova godisnjih kolicina oborine (Varaždin) i protoka (Donji Miholjac). U svim promatranim nizovima prisutna je izražena vremenska varijabilnost. Analiza trenda nizova koeficijenta varijacije za 10-godisnje klizne intervale ukazuje na znacajno povecanje varijabilnosti kolicina oborine toplog polugodista u Varaždinu. Istovremeno je prisutno znacajno smanjenje varijabilnosti srednjih godisnjih protoka i znacajan porast varijabilnosti srednjih protoka hladnog polugodista Drave kod Donjeg Miholjca, sto je posljedica prirodnih promjena i antropogenog utjecaja.