Konstrukcije rodnoga identiteta korisnica domova za psihički bolesne odrasle osobe

U radu su iznesena kulturnoantropoloska promisljanja konstrukcija rodnoga identiteta žena s dusevnim smetnjama koje su dugotrajno socijalno iskljucene te zbrinute u domove za psihicki bolesne odrasle osobe. Cilj istraživanja bila je analiza rodnih uloga korisnica cetiriju domova s obzirom na specificna ocekivanja patrijarhalno uređene uže i sire zajednice te u odnosu na njihovo (ne)formalno obrazovanje i materijalnu (pot)kapacitiranost. Posebna pozornost bila je usmjerena na subjektivnu percepciju kazivacica o vlastitome (ne)ispunjavanju drustveno prihvatljive ženskosti. Služeci se kvalitativnim metodoloskim pristupom prikupljena su i interpretirana etnografska kazivanja. U istraživanju su participirale pedeset cetiri korisnice domova, cije je sudjelovanje ovisilo iskljucivo o njihovoj suglasnosti i suglasnosti njihovih skrbnika za sudjelovanjem u istraživanju. Provođenje polustrukturiranih intervjua s kazivacicama i prikupljanje ostale istraživacke građe zadovoljilo je standarde etickoga znanstvenoistraživackog kodeksa te je bilo usklađeno sa Zakonom o zastiti osoba s dusevnim smetnjama i pravilima nadležnih institucija. Terenski je rad, također, podrazumijevao iscitavanje i analizu arhivske građe koja se ovisno o kontekstu koristila u svrhu rasvjetljavanja pojedinih problemskih pitanja u radu. U disertaciji se promisljao refleksivni i autorefleksivni aspekt odnosa istraživacice prema istraživanju i kazivacicama iz perspektive angažirane antropologije. Teorijski koncepti u odnosu na koje se analiziralo pitanje izvođenja rodnoga identiteta kazivacica pretpostavljali su konstruktivistika i feministika promisljanja identiteta. Spoznaje dobivene istraživanjem pokazale su da je oblikovanje i realizacija ženskosti kazivacica bila uvjetovana manipulativnim odgojnim praksama, niskim stupnjem obrazovanja, materijalnim siromastvom te da je njihovo izvođenje rodnih uloga bilo kompromitirano dusevnim smetnjama. Buduci da kazivacice djelomicno ili u cijelosti nisu ispunile ženske drustvene uloge, pokazalo se da su bile diskriminirane i stigmatizirane, odnosno da je kod njih bila razvidna samodiskriminacija i samostigmatizacija.