Excessive drinking alcohol and work ability of men employed at workplaces with special working conditions

UVOD: U programima zastite i unaprjeđenja zdravlja sve se vise pozornosti obraca poremecajima koje izaziva pijenje alkoholnih pica. Taj je problem u mnogim zemljama na trecem mjestu među svim drugim zdravstvenim teskocama, a po broju i težini za zdravlje pojedinaca, njihovih obitelji i drustva jedva da im je ravan bilo koji drugi problem u suvremenoj zdravstvenoj i socijalnoj zastiti radnika. CILJ: Cilj rada je procjena utjecaja pijenja alkoholnih pica na radnu sposobnost radnika zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. ISPITANICI I METODE: Istraživanje je provedeno u razdoblju od studenog do kraja prosinca 2009. godine. Ukljuceni su svi radnici u dobi između 18 i 65 godina koji su sudjelovali na redovnom periodicnom pregledu. Ukupno je obrađeno 214 ispitanika. U ispitivanju pijenja alkohola koristena je kombinacija upitnika CAGE i AUDIT s kvantifikacijom ucestalosti pijenja pojedinih vrsta alkoholnih pica u odnosu na radni tjedan, vrijeme nakon posla, te vikende. Sociodemografska pitanja u upitniku su obuhvacala dob, spol, radno mjesto, bracno stanje, edukaciju, zanimanje, radni staž, smjenski rad, rad vikendom i prekovremeni rad. Kvantifikacija pojedinih vrsta popijenih alkoholnih pica napravljena je na nacin da su uzete u obzir kolicine popijenog alkohola koje odgovaraju 1 standardnoj mjeri alkohola (10 g): 10 g cistog alkohola odgovara sljedecim mjerama: 0, 33 L pive, 0, 2 L vina ili 0, 033 L rakije (= standardno pice). Ispitanicima je u upitniku ponuđeno navesti koliko pojedinih vrsta pica piju za vrijeme radnog vremena, nakon radnog vremena (tijekom radnog tjedna) i tijekom vikenda. Za procjenu radne sposobnosti koristen je Upitnik za procjenu radne sposobnosti (eng. Work Ability Index - WAI) Finskog Instituta za medicinu rada. Sve WAI vrijednosti manje od 37 upucuju na smanjenu radnu sposobnost. REZULTATI: Znacajne razlike u kolicini popijenih pica između ispitanika koji imaju dobru i losu radnu sposobnost zabilježene su u pijenju alkohola izvan posla (P=0, 002, gotovo dvostruko vise piju ispitanici sa slabijom radnom sposobnoscu), ukupno popijenom alkoholu u zadnjih tjedan dana (P=0, 012), ukupnom zbroju AUDIT (P=0, 002) i CAGE (P=0, 001). ZAKLJUCAK: Rizicnija skupina za konzumaciju alkohola imala je losiju radnu sposobnost. Iako razlika u pijenju alkohola na poslu nije bila znacajna, glavna mogucnost za djelovanje i izradu intervencijskog plana je u prevenciji pijenja izvan posla, ali tijekom radnog tjedna.