The results of the preliminary investigation of the presence of some viruses in birds in the Nature park ''Kopački rit''

Park prirode ''Kopacki rit'' staniste je mnogih vrsta ptica selica i stanarica, koje zajedno s ostalim životinjskim i biljnim vrstama pridonose posebnosti tog ekosustava. Proljetne i jesenske migracije ptica sastavni su dio sezonskih promjena unutar Parka, i uz izmjenu i kretanje ptica mogu pridonijeti prijenosu i sirenju raznih infektivnih uzrocnika. Da bi se dobio uvid u prosirenost određenih pticjih virusa, od kojih su neki i uzrocnici zoonoza, zapocelo se s pretraživanjem uginulih ptica nađenih na podrucju Parka. Istraživanjem su obuhvacene lesine slijedecih vrsta ptica: kraljic, crvendac, crnoglava sjenica, kos, sjenica, labud, orao stekavac, skanjac, rjecni galeb, drozd, kobac, žuta stanarica, veliki svracak, domaca crvenorepka, brgljez, veliki djetlic i žuta pastirica. Lesine su razuđene i makroskopski pretražene, a organi su pojedinacno uzorkovani za potrebe epizootioloskog istraživanja prosirenosti astrovirusa, parvovirusa, hepadnavirusa, cirkovirusa, pikornavirusa, pticje influence i virusa zapadnog Nila. Organi su isto uzorkovani za patohistolosku pretragu, kojom ce se upotpuniti nalaz molekularne dijagnostike. Za dokaz virusa koristena je lancana reakcija polimeraze (PCR), uz specificne pocetnice i uvjete reakcije za svaki pojedini virus. Pretražene lesine su bile negativne na virus pticje influence i virus zapadnog Nila, cime su iskljucene zoonoze kao moguci uzroci uginuca nađenih lesina. Niti jedan uzorak nije bio pozitivan na parvo-, cirko- i pikornaviruse. Suprotno tome, po prvi put je dokazan astrovirus u crvendaca, ciji je genom djelomicno sekvenciran i pokazuje određene osobitosti u odnosu na do sada poznate pticje astroviruse. Svojstva dokazanog virusa odrediti ce se daljnim molekularnim i filogenetskim analizama virusnog genoma. Prvi put je potvrđen i hepadnavirus u žute pastirice. Hepadnavirusi su uzrocnici hepatitisa B u sisavaca i ptica, i od pticjih vrsta su do sada su najvise istraživani u pataka, koje su poslužile kao model za istraživanje mehanizma infekcije, klinickih i patoloskih promjena uzrokovanih virusom hepatitisa B u ljudi. Genom dokazanog hepadnavirusa je gotovo u potpunosti sekvenciran, i pokazuje najvise nukleotidne i aminokiselinske slicnosti sa skupinom hepadnavirusa pataka. Histopatoloskom pretragom dobiti ce se detaljniji uvid u moguce patoloske promjene izazvane prirodnom infekcijom ovim virusom, dok ce se znacaj i prosirenost hepadnavirusa u divljih ptica utvrditi daljnjim istraživanjima. Zakljucno, divlje ptice na podrucju parka prirode ''Kopacki rit'' su nosioci nekih virusa, od kojih su do sada dokazani astrovirus i hepadnavirus, sto ujedno otvara niz novih pitanja vezanih za epizootiologiju i klinicku patologiju bolesti. Postignuti rezultati ovog ogranicenog istraživanja opravdavaju daljnje napore koji bi trebali rasvjetliti ulogu slobodnoživucih ptica u epizootiologiji razlicitih viroza i sirenja nekih zoonoza.