Diet in patients with cholelithiasis

Kolelitijaza oznacava prisutstvo žucnih kamenaca u bilijarnom traktu. Postoje dva tipa žucnih kamenaca ; pigmentni (20%) i kolesterolski (80%). Žucni kamenci su najcesca bolest bilijarnog trakta, a predisponirajuci cimbenici za njihov nastanak su pretilost, starija životna dob, ženski spol, prehrana bogata mastima te obiteljska predispozicija. Oko 80% oboljelih nema nikakvih tegoba te se kamenci otkriju slucajno, najcesce ultrazvucnim pregledom. U preostalih 20% slucajeva kolelitijaza se prezentira u obliku bilijarnih kolika. Kolike se obicno javljaju nakon konzumacije masne hrane te pocinju naglo i mogu potrajati i do sest sati. Potencijalne upalne komplikacije kolelitijaze su kolecistitis, kolangitis i pankreatitis. Nezdrava prehrana bogata mastima jedan je od najvažnijih rizicnih cimbenika za razvoj kolesterolskih žucnih kamenaca. Iz tog razloga poznavanje nacela i smjernica dijetoterapije za ovu skupinu bolesnika od velike je važnosti.Osnovni princip dijetoterapije bolesti bilijarnog trakta jest odabirom namirnica smanjiti lucenje žuci te na taj nacin sprijeciti pojavu simptoma i mogucih komplikacija. Za ovu skupinu bolesnika propisuje se konzumacija lagane i lako probavljive hrane. Preporuceni nacini pripreme jela su kuhanje i pirjanje te pecenje u foliji bez dodatka ulja, dok je prženje hrane potrebno izbjegavati. Bilijarna se dijeta temelji na unosu ugljikohidrata i mlijecnih proteina uz sto vecu redukciju masti u prehrani. Kod simptomatske bolesti preporuca se unositi iskljucivo vodu i caj do smirenja simptoma, a nakon toga nastaviti prehranu po dijetoterapijskim smjernicama. Žucna dijeta temelji se na unosu 2000-2200 kcal dnevno, pri cemu 65-70% kalorijskog unosa cine ugljikohidrati, 10-15% proteini te manje od 20% masti. Od proteina se preporuca kuhano nemasno meso (perad, teletina, zecetina) i bijela riba, sirutka, bjelanjci i posni sirevi. Preferira se unos složenih ugljikohidrata, primjerice iz smeđe riže, integralne tjestenine i kruha, potom unos krumpira, palente, zobi, heljde, jecma i sl. Poželjan je unos svih vrsta svježeg te kuhanog voca bez dodatka secera. Od povrca preporuca se svježe ili kuhano, lako probavljivo povrce poput raznih salata, spinata, blitve, cikle, mrkve, rajcice. Kupus, kelj, paprika, poriluk, tikvica ne preporucuju se zbog velike kolicine vlakana sto pogoduje razvoju nadutosti crijeva. Unos masti treba biti iz kvalitetnh izvora kao sto su kokosovo ulje, maslinovo ulje, laneno ulje, kozji sir i orasasti plodovi. Od pica dozvoljen je unos obicne vode, mineralne vode, vocnih i biljnih cajeva te vocnih sokova bez dodanog secera. Kavu i vino poželjno je izbjegavati, no prihvatljivu dnevnu kolicinu predstavlja jedna salica kave i 1 dl vina.