Health studies student's study satisfaction and perception of professional perspective

Cilj: Ispitati stupanj zadovoljstva studenata s pet studijskih programa preddiplomskih zdravstvenih studija Sveucilisnog odjela zdravstvenih studija u Splitu. Nadalje, istražuje se stupanj motivacije za nastavak studija te percepcija profesionalnih perspektiva nakon zavrsetka studijskih programa, stupanj obrazovanja roditelja, i stupanj obrazovanja studenata prije upisa studijskih programa. Metoda: Ispitivanje je provedeno u mjesecu lipnju i srpnju 2014. godine. U istraživanje je ukljuceno 80 ispitanika. Svi ukljuceni ispitanici bili su studenti 2. godine Sveucilisnog odjela zdravstvenih studija (sestrinstvo, primaljstvo, fizioterapija (FT), radioloska tehnologija (RT), medicinsko- laboratorijska dijagnostika (MLD). Za svrhe istraživanja koristena su dva upitnika, i to: originalni upitnik za prikupljanje demografskih podataka, stupanj obrazovanja roditelja ispitanika, te motivi za nastavak studija i percepcija zaposljavanja u zdravstvenoj djelatnosti. Radi ispitivanja zadovoljstva studijskim programom u uporabi je bio modificirani upitnik izrađen prema izvornoj verziji Nursing student satisfaction Scale (NSSS) [9], uz stupanj pouzdanosti dvosmjernog prijevoda CronbachAlpha 0.96 [10]. Rezultati: Rezultati upucuju na vecu zastupljenost studentica na svim studijskim programima [78.8%]. Najveci broj roditelja studenata ima srednjoskolsko obrazovanje [77.5% majki ; 72.2% oceva]. Visu ili visoku skolsku spremu ima oko 13% majki i 14% oceva. Osnovnoskolsko i poslijediplomsko obrazovanje ima najmanji broj roditelja [OS majke i ocevi 5% ; PD majke 1.2% ; ocevi 5.1%]. Među studentima sestrinstva i primaljstva je najveci broj studenata sa zavrsenim strukovnim srednjoskolskim obrazovanjem [sestrinstvo 66.7%, primaljstvo 84.6%], dok su studenti fizioterapije i MLD-a [FT 69.2%, MLD 78.6%] najcesce nastavili studij nakon zavrsenog gimnazijskog programa. Motivacija za nastavkom studija svih studenata razmjerno je visoka i iznosi [M=3.85], kao i percepcija lakseg pronalaženja zaposlenja nakon zavrsenog studija [M=3.84]. Stupanj zadovoljstva studijem nesto je niži i iznosi M=3.35. Samo na dvjema cesticama Upitnika zadovoljstva zdravstvenim studijima [27. i 28.] razlike između stupnja zadovoljstva studenata razlicitih studijskih usmjerenja statisticki su znacajne. Zakljucak: Može se zakljuciti da rezultati upucuju na zadovoljavajuci stupanj zadovoljstva studenata studijskim programima na Sveucilisnom odjelu zdravstvenih studija u Splitu, kao i percepcijom daljnjeg apredovanja poslije zavrsetka studija.